Žarenje i normaliziranje
Meko žarenje, , — mekše toplinske obrade
AI generated Nije svaka toplinska obrada jačanje. i čine čelik mekšim, jednoličnijim i s manje napetosti — upravo ono što ti često treba nakon . najvažnija je naknadna obrada uopće, kako bi se smanjile vlastite napetosti i opasnost od pukotina.
Osim postoje i mekše toplinske obrade koje čelik čine mekšim, sitnozrnatijim ili s manje napetosti. Za zavarivače su često važnije od — jer dolaze nakon šava.
je zajednički naziv za zagrijavanje + sporo hlađenje. Ovisno o temperaturi i cilju razlikuje se nekoliko vrsta:
(650–720 °C) čini visokougljične i legirane čelike dobro obradivima. se skuplja u okrugla zrna, struktura postaje meka. To ti treba prije svega kod prije nego što ih mehanički obrađuješ.
(550–700 °C) čini hladno deformirani metal ponovno mekim. Nakon jakog valjanja ili savijanja struktura je napeta i očvrsnuta (); stvara nova, napetosti oslobođena zrna.
(iznad 900 °C, zatim hlađenje na mirnom zraku) je „restart" strukture: Čelik se potpuno austenitizira i pri hlađenju stvara fino, jednolično zrno. Rezultat je homogeno, dobro zavarljivo stanje — zato se dijelovi nakon kovanja ili lijevanja normaliziraju.
(550–650 °C) najvažnija je naknadna obrada nakon . Pri nastaju : šav koji se hladi želi se skupiti, ali ga hladni drži. Te vlačne napetosti mogu zajedno s vodikom dovesti do . Kod čelik pri visokoj temperaturi polako „puzi" — napetosti se smanjuju, a da se struktura bitno ne mijenja.
Zašto je to za tebe važno? Nakon debelih, jako stegnutih dijelova te su napetosti stvarne i opasne. smanjuje opasnost od pukotina, poboljšava točnost mjera i — kod određenih čelika — . Kvaka: traje satima, treba peć i kod velikih dijelova često nije moguće. Tada pomaže samo dobar redoslijed zavarivanja i međužarenje.
Jedna riječ o temperaturi: Sve obrade žarenjem leže ispod temperature pretvorbe (osim ) — dakle ne mijenjaju strukturu, nego samo stanje napetosti i zrna. Upravo zato se tako dobro kontroliraju.