Aluminij – napetosna korozija
Aluminij – napetosna korozija je naglo pogoršanje aluminijskih legura pod djelovanjem vlačnih napetosti i korozivnog okruženja. Materijal se raspada na pukotinama, što dovodi do iznenadnog sloma.
Fizikalno-kemijski mehanizam djelovanja
Aluminij – napetosna korozija nastaje privlačenjem kloridnih iona (Cl-) i drugih korozivnih iona na napetosna područja u aluminijskim legurama. Ti ioni reagiraju s aluminijem koji se tamo otapa, što dovodi do filma taline. Taj film štiti aluminijsku jezgru od daljnje korozije dok ga mehaničko naprezanje ili kemijske reakcije ponovno ne unište.
Metalurška važnost i rizici pri zavarivanju
Ovaj oblik korozije posebno je opasan jer se može pojaviti iznenada i bez upozorenja. Dovodi do naglog sloma materijala, što u radionici može uzrokovati teške štete ili čak nesreće. Napetosti mogu nastati zbog mehaničkog naprezanja, nepotpunog hlađenja ili pogrešnog zavarivanja.
Radionička praksa i upute za postupanje
Da bi izbjegao aluminij – napetosnu koroziju, ključno je koristiti ispravne postupke zavarivanja i materijale. To uključuje pažljivo čišćenje materijala prije zavarivanja, upotrebu dodatnog materijala otpornog na koroziju i pridržavanje ispravnih vremena hlađenja. Kod aluminijskih legura s visokim sadržajem klorida treba biti posebno oprezan i po potrebi primijeniti posebne mjere protiv korozije.