Privezni zavar
Privezni zavar je kratki, privremeni zavar. Fiksira dijelove u ispravan položaj i osigurava širinu spoja. Zbog brzog hlađenja malog zavarenog niza često nastaje tvrda mikrostruktura sklona pukotinama.
Fizikalno-kemijski mehanizam djelovanja
Privremeni zavar unosi samo malo topline u izradak. Toplina odmah odlazi u hladni osnovni materijal. Zato se zavar vrlo brzo hladi. Brzo hlađenje stvara tvrde strukture u čeliku kao što je martenzit. Osim toga, kratki se zavar skuplja tijekom hlađenja. To stvara vlačna naprezanja u izradku. Ta naprezanja mogu izazvati pukotine, posebno kod čelika s visokim udjelom ugljika.
Metalurška važnost i rizici pri zavarivanju
Privremeni zavari često su prvi zavari na hladnom izradku. Oni se najbrže hlade. Zato su posebno skloni pucanju. Tvrdi dijelovi u privremenom zavaru mogu popucati tijekom kasnijeg glavnog zavarivanja. Također, vodik iz zraka ili dodatnog materijala može prodrijeti u tvrdo područje i izazvati pukotine izazvane vodikom. Ako se privremeni zavar ne rastali potpuno, ostaje kao slaba točka u izradku.
Radionička praksa i upute za rad
Koristi isti dodatni materijal i iste parametre zavarivanja kao za glavni zavar. Prethodno zagrij izradak ako to zahtijeva specifikacija materijala (npr. kod debljine lima preko 30 mm ili visokog ekvivalenta ugljika). Napravi privremene zavare dovoljno duge: najmanje 3 do 4 puta debljina lima, kod tankih limova najmanje 20 mm, kod debelih limova do 50 mm. Postavi privremene zavare na razmacima od 200 do 300 mm. Izbjegavaj privremene zavare na krajevima zavarenog spoja jer tamo stvaraju vrhove naprezanja. Provjeri svaki privremeni zavar prije glavnog zavarivanja na pukotine. Potpuno izbrusi popucale privremene zavare. Nikada ne zavaruj preko popucalog privremenog zavara. Kod kritičnih izradaka umjesto toga koristi stezne naprave ili keramičke podloge.