Inertni zaštitni plin
Inertni zaštitni plin poput argona ili helija ne reagira s talinom. Istiskuje zrak iz zone zavarivanja i sprječava oksidaciju, pore i krhkost. Tako šav ostaje metalurški čist i žilav.
Fizikalno-kemijski mehanizam djelovanja
Argon i helij su plemeniti plinovi. Ne stupaju u kemijske spojeve s tekućim metalom. Pri zavarivanju plin struji iz mlaznice i stvara zaštitni zvono oko električnog luka i taline. To zvono istiskuje kisik, dušik i vodenu paru iz okolnog zraka. Argon je teži od zraka i ostaje gusto iznad taline. Helij je lakši i brže se diže, ali daje više topline u električni luk. Bez te zaštite vruća metalna površina odmah oksidira i upija štetne plinove.
Metalurška važnost i rizici pri zavarivanju
Ako zaštita izostane ili je količina plina pogrešna, talina reagira sa zrakom. Kisik stvara okside i trosku, dušik uzrokuje pore i krhkost, vodik dovodi do hladnih ili vodikovih pukotina. Posebno kod visokolegiranih čelika, aluminija i titana svaki dodir sa zrakom odmah smanjuje kvalitetu. Prevelik protok plina također vrtloži zaštitni sloj i usisava zrak. Rezultat su pore, boje popuštanja, pukotine ili nedostatna čvrstoća.
Radionička praksa i upute za rad
Podesi protok plina točno: pri TIG zavarivanju 8–12 l/min, pri MIG zavarivanju aluminija 12–18 l/min, ovisno o veličini mlaznice i propuhu. Koristi vrijeme predstrujanja 1–2 sekundi i vrijeme naknadnog strujanja 5–10 sekundi, da talina ostane zaštićena do skrućivanja. Drži gorionik okomito i razmak mlaznice konstantnim (5–10 mm pri TIG). Provjeri crijeva i priključke na propuštanje. Nikada ne radi na jakom vjetru bez zaštite od vjetra. Za aluminij i titan koristi argon s najmanje 99,996 % čistoće.