Nesigurnost ispitivanja i mjerenja
Nesigurnost ispitivanja i mjerenja pokazuje koliko rezultati mjerenja mogu varirati pri ispitivanju tvrdoće. Uzima u obzir čimbenike poput stroja, ispitivača i uzorka.
Fizikalno-kemijski mehanizam djelovanja
Ispitna i mjerna nesigurnost opisuje maksimalno odstupanje izmjerenih vrijednosti tvrdoće od idealne srednje vrijednosti. Ta nesigurnost nastaje zbog različitih izvora kao što su netočnost stroja, ljudske pogreške pri izvođenju ispitivanja ili nepravilna svojstva ispitnog uzorka.
Metalurška važnost i rizici pri zavarivanju
Velika ispitna i mjerna nesigurnost može dovesti do pogrešnih klasifikacija tvrdoće. To može uzrokovati da se materijal smatra nedopuštenim, iako stvarno prelazi specificirane granice tvrdoće ili obrnuto. To može dovesti do sigurnosnih problema ili neželjenih troškova u slučaju vraćanja.
Radionička praksa i upute za postupanje
Da bi se smanjila ispitna i mjerna nesigurnost, treba:
• Redovito kalibrirati stroj za ispitivanje tvrdoće (npr. svakih 6 mjeseci).
• Ispitivač treba redovito prolaziti obuke kako bi održao svoje vještine.
• Uzorci trebaju biti dovoljno reprezentativni za cijeli radni komad.
• Po potrebi provesti dodatno ispitivanje tvrdoće kako bi se potvrdili rezultati.