Toplinski šok
Toplinski šok je opterećenje zbog brze, jake promjene temperature: vrući metal rasteže površinu, hlađenje je naglo skuplja. Ta izmjenična napetost stvara pukotine – tipično kod kalupa za tlačno lijevanje.
Fizikalno-kemijski mehanizam djelovanja
Svaki brzi temperaturni skok stavlja površinu pod napetost, a jezgru ne, ili obrnuto. Kad vrući metal dođe na kalup, rubni sloj se želi rastegnuti, hladna jezgra ga drži, pa se sabija. Pri hlađenju to se obrne i on se rasteže. Svaki ciklus napravi to jednom. Nijedan od tih vrhova napetosti sam nije dovoljan da nešto pukne. Ali tisuću puta zaredom čelik se umori, i tada površina počne pucati u fine mreže.
Metalurška važnost i rizici pri zavarivanju
To se vidi kao na površini kalupa, u i na alatima za toplo oblikovanje. Koliko dugo će kalup izdržati ovisi o njegovoj i . Ako čelik u pogonu izgubi tvrdoću, površina se udubi. Ako je previše tvrd, ona pukne. Popravak zavarivanjem na takvom kalupu je osjetljiv jer hladni zavar u vrućem okruženju upravo ponovno gradi ono čega se želiš riješiti.
Radionička praksa i upute za postupanje
Kalup nikad ne pokreći hladan, nego ga ravnomjerno zagrij na radnu temperaturu i drži je. Sredstvo za odvajanje i hlađenje rasporedi ravnomjerno i ne prskaj na jedno mjesto, inače tamo imaš hladnu točku. Popravljaj samo na predgrijanom alatu, s odgovarajućim dodatnim materijalom od i naknadnim . Fine mrežaste pukotine obradi na vrijeme. Ko čeka, kasnije brusi pola kalupnog umetka.